Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio dug od 135.000 eura koji ima prema bankama, a što je bio obavezan kao javni funkcioner. Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner je dužan da u izvještaju o prihodima i imovini, koje podnosi Agenciji za sprečavanje korupcije, navede podatke o „dugovima (glavnica, kamata i rok otplate) i potraživanjima“, a definisano je da je taj podatak dostupan javnosti.
U Gvozdenovićevim imovinskim kartonima taj podatak nije naveden.
Prema podacima u koje je „Dan“ imao uvid, Gvozdenoviću je stan od 68 kvadrata, koji ima u Podgorici, opterećen sa dvije hipoteke od dvije banke. Kao teret na stan upisana je hipoteka od 26. septembra 2011. godine, gdje se kao povjerilac navodi Podgorička banka, a dužnik Branimir Gvozdenović za dug „100.000/212.244,50 eura“. Rok otplate tog kredita je, prema katastarskim podacima, 4. novembar 2033. godine.
Druga hipoteka upisana je 25. aprila 2013. godine za dug od 35.000 eura. Rok za otplatu kredita je 23. april 2033. godine, a povjerilac je Komercijalna banka AD Budva.
U zvaničnim podacima, koje je Gvozdenović prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije (ranije Komisiji za sprečavanje sukoba interesa), dugovanja nijesu navedena. Tih podataka nema ni u njegovim ranijim izvještajima o prihodima i imovini, koje je podnio za godine u kojima su dugovanja nastala.
Prema članu 24 Zakona o sprečavanju korupcije, izvještaj o prihodima i imovini funkcionera treba, između ostalog, da sadrži podatke o „dugovima (glavnica, kamata i rok otplate) i potraživanjima“. Po članu 27 istog zakona, podaci iz „registra objavljuju se na internet stranici Agencije“, osim podataka koji se odnose na jedinstveni matični broj, prebivalište, boravište i adresu stanovanja, te školsku spremu i zvanje, i ime oca i majke. Ne objavljuju se podaci koji se odnose na adresu na kojoj se nalazi nepokretna imovina, djecu javnog funkcionera do navršenih 16 godina života, te alimentaciju i druga primanja, odnosno davanja po osnovu socijalne i dječje zaštite.
Zakonom je predviđena kazna od 500 do 2.000 eura za javne funkcionere koji u izvještajima o prihodima i imovini ne navedu tačne i potpune podatke.
Gvozdenović je u poslednjem izvještaju o prihodima i imovini naveo da je član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, za praćenje turističkog razvoja, Nacionalnog savjeta za klimatske promjene i održivi razvoj, te Tenderske komisije za valorizaciju turističkih lokaliteta.
Kao ministar prošle godine je primao platu od 997 eura, dok je u Savjetu za privatizaciju zarađivao još 500 na mjesečnom nivou.
Gvozdenović je, pored stana u Podgorici, prijavio da posjeduje i kuću od 116 kvadrata. Vlasnik je i pola kuće od 55 kvadrata, a posjeduje i livade, šume, njive, voćnjake.
Njegova supruga Marijana vlasnica je firme Menta Montenegro, od koje mjesečno zarađuje 450 eura. A.O.
Bez odgovora
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, kojim rukovodi Gvozdenović, nijesu odgovorili zašto ministar Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavljivao dugove i kredite koje ima. Iz Agencije za sprečavanje korupcije nijesu odgovorili na pitanja „Dana“ da li je Gvozdenović dostavljao podatke o kreditima, u slučaju da jeste, zašto nijesu objavljeni, te kakve su mjere preduzeli u slučaju da su utvrdili kršenje zakona.